Vrijeme je za prvi mobitel za dijete? Pet savjeta koji će roditeljima pomoći pri odabiru uređaja

#BoljiOnline #Sigurnost na internetu
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 07.10.2025.
Tata i kći na mobitelima

Početkom školske godine mnogi se roditelji osnovnoškolaca pitaju je li vrijeme da djetetu osiguraju prvi mobitel.

Iako tehnologija omogućuje stalnu dostupnost i olakšava komunikaciju, može donijeti i nezanemarive rizike za djecu. Stručnjaci Centra za sigurniji internet savjetuju da se odluka ne temelji na pritisku vršnjaka ili trendovima, već na procjeni zrelosti djeteta. Znakovi da je dijete spremno za prvi mobitel uključuju:

•    Odgovornost: Pokazuje li dijete odgovornost prema svojim stvarima i obvezama?
•    Razumijevanje pravila: Poštuje li inače dogovore i pravila unutar obitelji?
•    Realna potreba: Postoji li stvarna potreba za mobitelom, poput samostalnog povratka iz škole ili izvanškolskih aktivnosti?

U nastavku donosimo pet korisnih smjernica za roditelje kako bi ovoj odluci pristupili informirano i odgovorno.

Što želiš da dijete radi s mobitelom?

Najvažnija stvar na koju trebaš misliti prije nego što tvoje dijete dobije prvi mobitel je kako će ga koristiti.

Možda će samo koristiti mobitel s osnovnim funkcijama za hitne slučajeve ili pak pametni telefon s dobrim fotoaparatom, aplikacijama i društvenim mrežama. 

Razmisli hoće li dijete koristiti mobitel samo za pozive i poruke dok je izvan kuće ili želiš li moći pratiti gdje se nalazi. Želiš li da ima pristup internetu i aplikacijama? Što je s igricama, društvenim mrežama i grupnim chatovima?

Kada razjasniš sva ta pitanja, porazgovaraj o očekivanjima, što tvoje dijete želi od svog prvog mobitela. Kakve mobitele koriste njegovi prijatelji i želi li odvojiti dio džeparca za tarifu s neograničenim internetom?

Koliko novca odvojiti za prvi mobitel?

Pametni telefoni mogu biti skupi, zato ponovno razmisli zašto ga zapravo kupuješ svome djetetu.

Umjesto njih, mnogi roditelji biraju jednostavne mobitele za pozive, poruke i surfanje. Obično imaju dobru bateriju i cjenovno su prihvatljiviji od pametnih telefona.

Ako baš inzistiraš na pametnom telefonu, uvijek možeš kupiti obnovljeni mobitel ili pokloniti rabljeni mobitel koji ti skuplja prašinu u ladici. 

Osim cijene mobitela, važno je razmisliti i o tarifi. Možeš odabrati one s neograničenim internetom ili prepaid opciju koja djetetu omogućuje korištenje interneta, poziva i SMS-ova unutar unaprijed postavljenog limita.

Tehničke specifikacije koje je dobro razmotriti

Ovdje je također važno razmisliti što ti ili dijete želite od prvog mobitela. Primjerice, koliko je važno imati dobru kameru?

Donosimo ti kratki vodič za tehničke karakteristike koji bi ti mogao poslužiti.

-    MP označava megapiksele. Kamera s više od 5 MP dovoljna je za obične fotografije.
-    Pohrana (GB): Za jednostavan mobitel obično se kreće oko 4 GB, dok pametni telefoni imaju 64 GB ili više.
-    Ekran 720p HD ili bolji dovoljno je dobar za gledanje videa i igranje igara.
-    Baterija od 2000 mAh ili više trebala bi biti dovoljna za cijeli dan, iako mnogi pametni telefoni za djecu imaju 4000 mAh.
-    RAM (radna memorija) je kratkoročna memorija pametnog telefona. 2 GB RAM-a dovoljno je za jednostavno korištenje, dok 4 GB olakšava multitasking.

Naravno, bolje specifikacije obično znače i veću cijenu pa imaj to na umu.

Prvi koraci s prvim mobitelom

Nemoj tek tako dati prvi mobitel djetetu. Odvoji dio svoga vremena za postavljanje na način primjeren djetetovoj dobi. Odluči želiš li postaviti roditeljski nadzor ili druga ograničenja poput Google Family Linka ili Apple Screen Timea, ovisno o vrsti uređaja. Ne zaboravi i na ograničenja za društvene mreže, kupnju putem aplikacija i dijeljenje fotografija ili video sadržaja.

Važno je porazgovarati s djetetom o prihvatljivom korištenju mobitela i sigurnosti na internetu. Postavi jasna pravila i sigurnosne temelje od prvog dana jer se samo tako mobitel pretvara u koristan alat, a ne u izvor problema.

Dio roditelja koristi praćenje lokacije na mobitelu svoje djece kako bi znali gdje je u svakom trenutku.

Ako dijete nosi telefon u školu, provjeri pravila škole o korištenju mobitela. Osim toga, korisno je naglasiti koliko može biti opasno koristiti mobitel na ulici, kako zbog sigurnosti djeteta, tako i zbog prevencije krađe.

Pokreći razgovore o korištenju mobitela

Razgovor o mobitelu ne završava kada dijete prvi put dobije uređaj. Važno je redovito pričati o tome kako dijete koristi mobitel, što mu je važno i s kakvim se situacijama susreće online.

Postavljaj otvorena pitanja: što mu se sviđa, koje aplikacije koristi, s kim komunicira i kako se osjeća dok je online. To pomaže djetetu da razvije osjećaj odgovornosti i da zna da ti se može obratiti ako naiđe na problem.

Potiči dijete da dijeli svoja iskustva i postavljaj jednostavna pravila koja se mogu prilagođavati s vremenom, kako dijete bude starije i sposobnije za samostalno korištenje tehnologije, piše BBC.

Redoviti razgovori također su prilika da zajedno provjerite sigurnosne postavke i roditeljske kontrole, kako bi mobitel ostao sigurno mjesto za igru, učenje i komunikaciju.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Fakultativni predmet Digitalna pismenost

Sve teme

Prva u Hrvatskoj: Zagrebačka I. gimnazija uvela fakultativni predmet Digitalna pismenost

Od početka školske godine 2025./2026. učenici I. gimnazije Zagreb imat će priliku pohađati novi fakultativni predmet „Digitalna pismenost“, razvijen u suradnji A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet (CSI). Cilj programa je osnažiti mlade za sigurno, odgovorno i empatično korištenje interneta te ih pripremiti za izazove digitalnog društva. 

Mladima je internet danas mjesto socijalizacije, izražavanja i oblikovanja identiteta. Upravo zato fakultativni predmet pod nazivom „Digitalna pismenost“ stavlja naglasak na razvoj digitalnih, socijalnih i emocionalnih kompetencija, samopouzdanja, kritičkog promišljanja i kulture podrške među vršnjacima.

„Iznimno smo ponosni što će naša škola prva u Hrvatskoj uvesti fakultativni predmet „Digitalna pismenost“. Naši učenici žive u digitalnom okruženju i nužno je da, uz akademska znanja, razvijaju i vještine koje će im pomoći da internet koriste na siguran, kreativan i odgovoran način. Ovim programom podižemo ljestvicu obrazovanja i približavamo ga stvarnim potrebama mladih generacija“, istaknula je Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb.


Kroz ukupno 35 sati godišnje, učenici će temu digitalne pismenosti obraditi kroz radionice, studije slučaja, rasprave, kreativne projekte i uporabu digitalnih alata. Pritom će imati priliku naučiti više o elektroničkom nasilju, govoru mržnje, manipulativnom sadržaju, sigurnosnim postavkama na društvenim mrežama, granicama u online komunikaciji, ali i pozitivnim praksama poput empatije, odgovornosti i aktivnog doprinosa sigurnijem digitalnom okruženju.

Iva Ančić, rukovoditeljica brenda i marketinških komunikacija, A1 Hrvatska, dodala je: „U A1 Hrvatska digitalnu pismenost smatramo temeljnim preduvjetom jednakih prilika za mlade. Kroz inicijative poput #BoljiOnline godinama educiramo djecu, roditelje i nastavnike o sigurnijem internetu. Fakultativni predmet je logičan sljedeći korak, kao sustavan i održiv način da djeci damo alate za snalaženje u digitalnom svijetu, ali i da ih potaknemo na empatiju, odgovornost i kritičko razmišljanje.”

Program se temelji na modelu pozitivnog razvoja mladih koji potiče kompetencije, samopouzdanje, povezanost, karakter i brigu za druge. Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet, naglasio je važnost ovakvih programa te istaknuo da svake godine bilježe sve veći broj prijava slučajeva elektroničkog nasilja, a mladi često nemaju dovoljno znanja kako reagirati ili se zaštititi. „Ovaj program osmišljen je tako da ih pripremi ne samo za prepoznavanje rizika, nego i za pružanje podrške vršnjacima i izgradnju pozitivne digitalne kulture. Na taj način djeca postaju ne samo korisnici interneta, već aktivni kreatori sigurnijeg online okruženja.”

Pokretanjem fakultativnog predmeta „Digitalna pismenost“ A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet dodatno učvršćuju svoje partnerstvo u području digitalne sigurnosti i obrazovanja. Program je zamišljen kao pionirski korak koji bi mogao postati primjer dobre prakse i u drugim školama u Hrvatskoj.

Foto: A1 Hrvatska

Korištenje mobitela tijekom učenja

Sve teme

Šokantno otkriće iz najnovije studije: Mladi će u prosjeku provesti 25 godina života na mobitelu

Jedno istraživanje o online navikama učenika nedavno je podiglo prašinu zbog šokantnog otkrića. Naime, pokazalo je da bi sadašnji đaci mogli provesti čak 25 godina svog života na pametnom telefonu.

Osim što ovaj podatak izaziva zabrinutost zbog štetnog utjecaja korištenja pametnih telefona na mlade, brine i utjecaj tehnologije na njihovu pažnju.

Studija koju je provela aplikacija Fluid Focus, koja inače nagrađuje zdravije navike korištenja ekrana i produktivnosti, zajedno s dr. Paulom Redmondom, stručnjakom za generacijske teorije, otkrila je da američki đaci u prosjeku dnevno provode pet i pol sati na mobitelu.

S godinama se ta brojka povećava. Točnije, srednjoškolci u prosjeku provode 5 sati i 12 minuta na mobitelu, a studenti na fakultetu 6 sati i 12 minuta dnevno. To bi značilo da studenti provedu 94 dana godišnje na mobitelu, odnosno čak 27,9 godina cijelog svog života.

Većina želi provoditi manje vremena na mobitelu

U studiji, koja je objavljena u lipnju 2025., anketirano je 2842 studenta iz 18 obrazovnih ustanova o korištenju ekrana, učenju, društvenim mrežama i zdravstvenom stanju. Pokriva teme kao što su vrijeme provedeno na mobitelu, utjecaj na akademski uspjeh i zdravlje, želja za promjenom i utjecaj aplikacija poput Fluid Focusa.

Studija je pokazala da je sat vremena učenja bez gledanja u mobitel za većinu studenata nemoguća misija. Naime, 40 % ispitanika provjerava mobitel svakih 5 do 10 minuta.

Autori studije napominju da ovaj manjak fokusiranosti negativno utječe na zapošljivost ispitanika, budući da je duboka koncentracija jedna od najcjenjenijih vještina u uspješnim radnim okruženjima.


Ipak, optimističan je podatak da 94 % ispitanika želi smanjiti vrijeme provedeno na mobitelu, a velika većina smatra da će to smanjenje dovesti do poboljšanja općeg stanja (96 %), kao i akademskog uspjeha (92 %).

“Najvažnije je to što studenti shvaćaju da vrijeme provedeno na mobitelu šteti akademskom uspjehu. Ta spoznaja – ‘mogao/la bih postići puno bolje rezultate ako ovo kontroliram', govori mnogo o ovom problemu”, istaknuo je dr. Redmond, koautor studije.

Aplikacije za blokiranje obavijesti - rješenje ili privremena mjera?

Dio studenata pribjegao je instaliranju aplikacija koje blokiraju druge aplikacije i notifikacije. Iako takve aplikacije nisu čarobno rješenje, pokušavaju pomoći korisnicima smanjiti vrijeme pred ekranom blokirajući aplikacije i isključujući notifikacije u unaprijed određenim terminima.

Dok dijelu studenata takve aplikacije pomažu u boljem upravljanju vremenom, učenju, fokusu na druženja s obitelji i prijateljima te kvalitetnijem snu, drugi ipak nađu način kako ih zaobići. Služe se drugim ekranima ili aplikacijama kako bi zaobišli zabranu, pa oni još uvijek čekaju adekvatno rješenje.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images