Dovoljan je samo jedan neoprezni klik: Podla digitalna ucjena prijeti tvojim podacima i uređajima

#BoljiOnline #Sigurnost na internetu
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 13.10.2025.
Ransomware napad

Ransomware je jedna od najgorih i najpodmuklijih vrsta digitalne ucjene i zlonamjernog softvera

A kako ransomware napad izgleda u praksi? Zamisli da radiš na nekom važnom projektu i odjednom ti na ekranu iskoči zastrašujuća poruka u kojoj te nepoznati napadač traži da platiš određeni iznos ako želiš svoje datoteke natrag

Ali bez brige, kada se informiraš o ransomwareu i načinima zaštite, već si na dobrom putu. U nastavku ti donosimo sve što trebaš znati o ovoj online prijetnji i kako se od nje zaštititi.

Što je ransomware?

Ransomware je vrsta zlonamjernog softvera (malwarea) koji šifrira podatke i tako ih doslovno drži “taocima” dok žrtva ne plati otkupninu. No, ne radi se samo o zaključanim datotekama. Ransomware napad može dovesti i do curenja podataka, pa povjerljive informacije mogu završiti u pogrešnim rukama.

Ova vrsta digitalne ucjene širi se na razne načine: putem lažnih (phishing) e-mailova, preuzimanja softvera ili iskorištavanjem sigurnosnih rupa u operativnom sustavu. Može pogoditi bilo koga, od pojedinaca do velikih tvrtki, i uzrokovati ozbiljne financijske gubitke i prekid poslovanja. Kad zlonamjerni softver jednom šifrira tvoje podatke, oni postaju nedostupni sve dok ne platiš otkupninu, piše F-Secure.

Vrste ransomware napada

Ransomware napadi dolaze u nekoliko oblika, a svaki je na svoj način neugodan.

Šifrirajući ransomware šifrira datoteke i onemogućuje pristup sve dok ne dobiješ ključ za dešifriranje. Ukratko, tvoji podaci postaju zaključani dok ne “platiš otključavanje”.

Zaključavajući ransomware nema veze s datotekama, već zaključava cijeli uređaj ili zaslon, pa ne možeš pristupiti ničemu dok ne platiš otkupninu.

DDoS ransomware prijeti pokretanjem DDoS napada na tvoju web stranicu ili mrežu, čime ih može učiniti nedostupnima ili jako usporiti. Naravno, osim ako ne platiš otkupninu. 

Kako izgleda ransomware napad?

Ransomware šifrira sve datoteke na tvom uređaju (crypto-ransomware) i time ti onemogućuje pristup bez posebnog ključa za dešifriranje, a ponekad može potpuno zaključati i tvoj uređaj (locker ransomware)

Nakon što „zaraze“ tvoj uređaj, napadači obično traže otkupninu, obično između 300 i 500 dolara u Bitcoinu, uz obećanje da će ti poslati ključ za otključavanje podataka. No, čak i ako platiš, nema nikakvog jamstva da ćeš stvarno ponovno dobiti pristup svojim datotekama.

Zato je jaka zaštita mreže najbolja obrana jer sprječava da ransomware uopće uđe u tvoj sustav. Jer jednom kad napad uspije, troškovi i posljedice mogu biti ozbiljni, od velikih financijskih gubitaka do potpunog zastoja u poslovanju.

Posljedice ransomware napada

Financijski gubici
Osim otkupnine, žrtve se suočavaju s izgubljenom produktivnošću, narušenim ugledom i oporavkom sustava. Ti se troškovi brzo gomilaju i lako mogu dovesti do financijske nestabilnosti.

Gubitak podataka
Važni podaci, uključujući povjerljive informacije ili intelektualno vlasništvo, mogu biti zauvijek izgubljeni ako se otkupnina ne plati ili ako ključ za dešifriranje ne radi. Iako sigurnosne kopije ponekad mogu pomoći, nisu uvijek savršeno rješenje, pa se mnogi očajnički bore s vraćanjem pristupa svojim podacima.

Prekid rada
Poslovanje može potpuno stati, što dovodi do kašnjenja i velikih gubitaka u produktivnosti. Takav zastoj odražava se na sve, od korisničke podrške do rokova projekata, i može ozbiljno narušiti ukupno poslovanje.

Najčešće mete ransomware napada

Iako ransomware može pogoditi bilo koju industriju, neke su osjetljivije zbog važnosti podataka kojima raspolažu.

Tako su najćešće mete zdravstvo, financijski sektor, državne i obrazovne institucije te proizvodnja (automobilska i zrakoplovna industrija).

Kako ransomware može zaraziti uređaje?

Ransomware može ući u tvoj uređaj na razne načine, i to uglavnom neprimjetno. Virusi i trojanci, uključujući i ransomware, mogu se slučajno preuzeti ili ući u sustav zajedno s drugim zlonamjernim programima. 

Evo najčešćih načina kako se to događa:

Phishing e-mailovi
Kibernetički kriminalci često šalju e-mailove koji izgledaju potpuno legitimno, ali zapravo sadrže zlonamjerne privitke ili linkove prema lažnim web stranicama. Dovoljno je samo jedan klik da ransomware uđe u sustav.

Drive-by preuzimanja
Ponekad je dovoljno samo posjetiti zaraženu web stranicu ili kliknuti na sumnjiv oglas. Ransomware se tada automatski preuzme i instalira bez tvog znanja. 

Iskorištavanje sigurnosnih rupa
Napadači često koriste propuste u softveru, bilo u operativnom sustavu ili aplikacijama, kako bi neovlašteno pristupili tvom uređaju. Redovito ažuriranje softvera ključan je korak u zaštiti.

Preuzimanje zaraženih softvera
Preuzimanje aplikacija iz nepouzdanih izvora može dovesti do infekcije ransomwareom. Uvijek preuzimaj softver samo s provjerenih web stranica i, ako možeš, provjeri njegovu autentičnost prije instalacije.

Ako se želiš zaštititi od ovakvih prijetnji, važno je koristiti snažne preventivne mjere. Redovito nadziri sumnjive aktivnosti, provjeravaj sustave, koristi alate za zaštitu i oslanjaj se na provjerene izvore informacija. Kad znaš kako ransomware ulazi u sustave, puno se lakše možeš zaštititi.

Uklanjanje ransomwarea

Uklanjanje ransomwarea zna biti jako teško, a ponekad i nemoguće nakon što zarazi uređaj. Zato zaštita počinje pouzdanim antivirusnim softverom koji sprječava zarazu. Također, redoviti backup podataka je ključan jer ako ipak dođe do napada, svoje datoteke možeš vratiti iz sigurnosnih kopija.

Ako ransomware ipak uđe u tvoj uređaj, prvo isključi internet kako se ne bi proširio na druge uređaje ili komunicirao s napadačevim serverom. Zatim ugasi uređaj kako bi se minimalizirala daljnja šteta. Na kraju, obrati se stručnjaku za kibernetičku sigurnost ili profesionalnoj službi za uklanjanje ransomwarea jer oni imaju alate i znanje za učinkovito rješavanje kompleksnih napada.

Trebaš li platiti otkupninu?

Ako postaneš žrtva ransomware napada, plaćanje otkupnine može se činiti kao najbrži način da ponovno dobiješ pristup zaključanim datotekama ili uređaju. No, nema nikakve garancije da će napadači zaista ispuniti obećanje i vratiti ti podatke. Još gore, plaćanjem otkupnine potičeš kriminalce da napadaju i druge žrtve koje će vjerojatno platiti, čime zapravo financiraš njihov kriminal.

Ipak, mnoge velike organizacije ponekad odluče platiti otkupninu jer su troškovi zastoja i gubitka produktivnosti često veći od same otkupnine. Za njih je to pragmatičan, iako rizičan, način da smanje štetu nastalu napadom.

Kako spriječiti ransomware napad?

1. Koristi pouzdani sigurnosni softver na svim svojim uređajima.

2. Redovito izrađuj sigurnosne kopije podataka i pohranjuj ih offline, tako da ne mogu biti zaražene.

3. Održavaj softver i operativne sustave ažurnima. Omogući automatska ažuriranja jer tako osiguravaš najnovije zakrpe sustava.

4. Oprezno s linkovima i privitcima u mailovima. Umjesto da direktno klikneš na link iz e-maila, upiši link u preglednik. Posebno pripazi na privitke koji te traže da nešto omogućiš.

5. Onemogući često iskorištavane dodatke u pregledniku poput Flash Playera i Silverlighta kad ih ne koristiš. To možeš podesiti u postavkama preglednika za dodatke.

Slijedeći ove jednostavne savjete smanjuješ rizik od ransomware napada, jačaš sigurnost svojih uređaja i čuvaš svoje podatke.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Cyberbullying na Snapchatu

Sve teme

Kako izgleda cyberbullying na Snapchatu? Poruke nestaju, ali ožiljci ostaju

Snapchat je jedna od najpopularnijih društvenih mreža među djecom i mladima. Budući da 20 % korisnika čine osobe od 13 do 17 godina, važno je da su roditelji upoznati s njezinim značajkama i mogućnostima.

Čak i ako djeca nemaju pristup ovoj aplikaciji, nerijetko se grupno okupljaju oko pametnog telefona i raspravljaju o nečijem najnovijem „snapu“. 

Kako je rasla popularnost Snapchata, rasla je i zabrinutost oko opasnosti koje tamo vrebaju, a jedna od njih je cyberbullying. Česti razgovori o online nasilju na društvenim mrežama važni su kako bi se djecu osnažilo da prepoznaju nasilje i zauzmu za sebe ili druge.

Što je Snapchat?

Iako je ova aplikacija iznimno popularna među mladima, dio roditelja i dalje ne zna kako ona funkcionira.

Snapchat je društvena mreža koja je brzo stekla popularnost zbog svoje jedinstvene značajke – nestajućih poruka. Iako tvorci aplikacije tvrde da ovakav dizajn imitira interakciju uživo, nestajuće poruke često se koriste za cyberbullying.

„Snap“, kako ga djeca nazivaju, koristi se za svakodnevnu komunikaciju s prijateljima. Tamo se mladi korisnici dopisuju, dijele interne šale i planiraju druženja.

Iako se tinejdžeri osjećaju loše i izolirano kad nemaju pristup Snapchatu, važno je zaštititi djecu od opasnosti koje se tamo kriju. Osim cyberbullyinga, mogu se susresti s predatorima i neprimjerenim sadržajem.

Kako izgleda cyberbullying na Snapchatu?

Snapchatove nestajuće poruke mogu stvoriti lažni dojam nekažnjivosti. Nasilnicima može dati lažnu nadu da ih nitko neće uhvatiti u maltretiranju jer se razmijenjeni sadržaj briše nakon otvaranja poruke.

Iako poruke brzo nestaju, njihove posljedice ostaju sa žrtvama. Što je još gore, zlonamjerne poruke mogu se slati grupi primatelja, što dovodi do dodatnog ponižavanja žrtve.

Nestajuće poruke ne sprječavaju drugu stranu da podijeljeni sadržaj spremi, umnoži i podijeli dalje. Može se napraviti screeenshot (o čemu se prijatelj obavještava) ili se ekran može fotografirati drugim mobitelom i dijeliti dalje, ali i postati sredstvom ucjene.

Osim toga, kada žrtva odgovori, nasilnici često screenshotaju odgovor te ga koriste za nastavak maltretiranja na drugim društvenim mrežama. Ono što je trebala biti nestajuća poruka, može se dugo širiti i uključiti više strana.

Ako je tvoje dijete žrtva online nasilja, možeš blokirati nasilnika i tako spriječiti kontakt u budućnosti.

Iako Snapchat ima lako dostupne značajke za prijavu nasilja, djeca ih uglavnom izbjegavaju. Uz to, rijetko se povjeravaju odraslima, uglavnom zbog srama i straha od osvete.

Vrijedi spomenuti i Snapchatovu značajku dijeljenja lokacije s prijateljima, što predstavlja rizik ako dijete ima nepoznate osobe među prijateljima. Zato pregledaj Snapchat profil svoga djeteta i zabrani postavke dijeljenja lokacije.

Predatori na Snapchatu

Mladi često nisu svjesni da eksplicitne fotografije poslane putem Snapchata nužno ne nestaju zauvijek.

Tinejdžeri, čiji su kognitivni i emocionalni razvoj još u ranoj fazi, možda neće shvatiti da objava koja je podijeljena više puta ili nestajuća fotografija sa Snapchata može trajno ostati na internetu. Budući da su društvene mreže iznimno popularne, ne može se znati koliko bi ljudi moglo spremiti i širiti te fotografije, izlažući žrtve dodatnom uznemiravanju.

Veliki je problem i sextortion, odnosno seksualno iznuđivanje koje je u porastu među maloljetnicima. Radi se o prijetnji dijeljenjem eksplicitnog sadržaja na internetu bez pristanka žrtve. Uz to, počinitelji često prijete nasiljem ako žrtva odbije podijeliti još fotografija. 

Budući da je vrlo jednostavno proširiti mrežu kontakata na Snapu, predatori koriste ovu platformu za pronalazak žrtava.

Djecu najčešće vrebaju predatori koji skrivaju svoj identitet. Tinejdžeri vjeruju da im zahtjeve za golišave fotke i video zapise šalje netko njihove dobi tko je zainteresiran za romantičnu vezu. Posebno su ranjivi jer je teško provjeriti pravi identitet osobe s kojom razgovaraju.

Mladi često ne shvaćaju da se dopisuju s predatorima, a kada shvate da su prevareni, obuzme ih strah i sram zbog dijeljenja eksplicitnih fotografija. Zato rijetko traže pomoć odrasle osobe od povjerenja.

Što roditelji mogu učiniti? Stručnjaci savjetuju česte i otvorene razgovore s tinejdžerima o temama poput sextinga i sextortiona.

Zaštita djece od cyberbullyinga

Nestajuće poruke na Snapchatu mogu navesti žrtve da preispituju što su pročitale i spriječiti ih da potraže pomoć, ali roditelji mogu biti tu za njih.

Postoje određeni koraci koje možeš poduzeti kako bi tvoje dijete naučilo prepoznati cyberbullying, kao i postaviti granice za korištenje tehnologije. Predstavi djetetu provjerene strategije koje će im pomoći u nošenju s neugodnim situacijama u online svijetu:

Blokiranje nasilnika 
Prijavi i blokiraj osobu koja ti šalje prijeteće ili uvredljive poruke.

Ignoriranje 
Ne odgovaraj na zlonamjerne poruke jer odgovor može pogoršati situaciju.

Povjeravanje odraslima
Ako si ti ili netko koga poznaješ žrtva cyberbullyinga, obrati se odrasloj osobi od povjerenja.

Budi na oprezu
Pazi što šalješ drugima jer jedan trenutak nepromišljenosti može zauvijek ostati na internetu.

Kome se obratiti?

Snapchat, kao i druge društvene mreže, ima mnogo prednosti, ali i potencijalnih opasnosti za mlađe korisnike. Roditelji bi trebali igrati ključnu ulogu u stvaranju sigurnog online okruženja za svoju djecu, i to kroz otvoreni razgovor i postavljanje jasnih granica.

Djeca će s vremenom naučiti prepoznati cyberbullying i znati što učiniti u opasnim situacijama. Mlade osobe koje znaju kako reagirati na internetsko nasilje nisu sposobne zaštititi samo sebe, već i svoje vršnjake. Zato se uključi u digitalni život svoje djece i nauči ih kako reagirati u slučaju cyberbullyinga.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Sigurno surfanje

Sve teme

Male greške s velikim posljedicama: Vrijeme je da prestaneš s ovih 10 loših digitalnih navika

Budući da prosječna osoba provede gotovo trećinu svog života online, ne čudi što putem stječe određene navike i ponašanja. A baš poput drugih životnih navika, online navike mogu biti dobre i loše.

Ipak, za razliku od drugih, odvikavanje od loših internetskih navika rijetko se nađe na popisu novogodišnjih odluka. Upravo zato ih nismo predložili u siječnju, nego računamo na tvoj proljetni entuzijazam.

Provjera stanja na bankovnom računu dok koristiš besplatan javni Wi-Fi, preuzimanje datoteka sa sumnjivih web stranica i, naravno, kreiranje lako pamtljivih lozinki jer “neće baš mene hakirati”, samo su dio loših navika koje možda prakticiraš online. 

U nastavku donosimo pregled internetskih navika na kojima trebaš poraditi ove godine, a i kasnije.

1. Korištenje iste lozinke za sve račune

Korištenje iste lozinke na nekoliko računa jedna je od najgorih stvari za tvoju online sigurnost. Možemo je usporediti s korištenjem istog ključa za zaključavanje doma, automobila i sefa – čak i nakon što ti je netko ukrao ključ i stigao ga kopirati.

Milijuni lozinki svake su godine kompromitirani u hakerskim napadima, što cyber kriminalcima olakšava pristup lozinkama. Ako koristiš jednu lozinku za sve profile, hakeri mogu iskoristiti lozinku koju su „probili“ kako bi pristupili tvojim drugim online računima.

A ako se ove godine želiš riješiti samo jedne loše internetske navike, neka to bude ova.

Što učiniti umjesto toga?

Kreiraj jedinstvenu lozinku za svaki račun. Sigurno ih pohrani uz upravitelja zaporki koji automatski pamti svaku lozinku.

2. Postavljanje jednostavne lozinke

Ako koristiš "123456" ili nešto slično kao lozinku, nalaziš se među 1,5 milijuna osoba kojima su hakeri „probili“ lozinku u 2022. godini. Jedine problematičnije lozinke su "password" i „Lozinka123“ jer hakeri mogu obje probiti u manje od jedne sekunde.

Očite kombinacije brojeva ili znakova te riječi iz rječnika nisu dobar izbor za lozinke. Sigurne lozinke trebaju biti one koje ti nešto znače i koje ćeš lako zapamtiti, ali nisu logične hakerima. Alternativa su kompleksne lozinke koje se sastoje od slova, brojki i znakova.

Što učiniti umjesto toga?

Nikada ne koristi "123456", "password" ili "qwerty" kao svoju lozinku. Kreiraj jedinstvenu lozinku s najmanje 12 znakova koja uključuje velika i mala slova te posebne simbole. Za brzu izradu sigurnih lozinki možeš koristiti i generator lozinki.

3. Izbjegavanje dvofaktorske autentifikacije

Ako su lozinke prva linija obrane tvojih online računa, onda je dvofaktorska autentifikacija (2FA) druga.

Kako funkcionira 2FA?

Nakon što uneseš lozinku, traži te unos jednokratnog koda ili neke druge potvrde (npr. klik na obavijest) kako bi se osiguralo da računu pristupaš ti, a ne netko drugi.

Koja je svrha 2FA?

Čak i ako je tvoja lozinka ukradena u hakerskom napadu, 2FA sprječava hakere da pristupe tvojim računima.

Dvofaktorska autentifikacija dostupna je na većini online servisa, uključujući Google, Apple iCloud, Facebook, Instagram, itd. Unatoč tome, previše ljudi ne koristi ovu odličnu sigurnosnu značajku. Nauči iz tuđih grešaka i zaštiti svoje račune.

Što učiniti umjesto toga?

Omogući 2FA gdje god je dostupna. Obično je možeš uključiti u sigurnosnim postavkama na određenoj web stranici ili pomoću aplikacije treće strane, poput Google Authenticatora.

4. Otvaranje linkova iz neobičnih e-mailova 

Mnogi kibernetički napadi su uspješni jer žrtve otvaraju phishing e-mailove s nepoznatih adresa, koje im šalju prevaranti i hakeri. 

Prevaranti koriste tehnike socijalnog inženjeringa kako bi te natjerali da klikneš na zlonamjerne linkove. Takvi linkovi često vode do lažnih web stranica osmišljenih za krađu lozinki, podataka o kreditnoj kartici i drugih osjetljivih informacija.

Što učiniti umjesto toga?

Ne prepoznaješ pošiljatelja ili mu ne vjeruješ? Nemoj kliknuti na link iz e-maila. Čak i ako poznaješ pošiljatelja, provjeri izgleda li link legitimno jer se e-mail adrese često krivotvore.

5. Posjećivanje nesigurnih HTTP stranica

Prefiks "HTTP" koji vidiš u adresnoj traci web stranice obično znači da veza nije sigurna. Treće strane mogu špijunirati i vidjeti podatke koje dijeliš s tom stranicom.

HTTP web stranice posebno su opasne za online plaćanja i unos osobnih podataka. Zato većina preglednika upozorava korisnike kada posjete takve stranice.

Što učiniti umjesto toga?

Posjećuj samo web stranice koje koriste SSL enkripciju, što prepoznaješ po oznaci HTTPS u adresnoj traci (URL). Ako svejedno želiš posjetiti nezaštićenu stranicu, zaštiti svoj uređaj i osobne podatke uz sigurnosno rješenje poput A1 SafeNeta.

6. Provjeravanje bankovnog računa na javnom i besplatnom Wi-Fiju

Baš kao i HTTP stranice, javne mreže obično nemaju odgovarajuću zaštitu. One te izlažu napadima tipa „man-in-the-middle“ i drugim zlonamjernim metodama uz koje hakeri mogu doći do tvojih podataka. Ako na takvoj mreži posjećuješ nesigurne stranice, bilo tko može presresti tvoje bankovne podatke ili druge osjetljive informacije.

Što učiniti umjesto toga?

Kada koristiš javni Wi-Fi, izbjegavaj provjeravanje osjetljivih podataka, posebno onih vezanih za posao ili financije. Koristi virtualnu privatnu mrežu (VPN) jer tako štitiš svoju komunikaciju na nesigurnim mrežama.

7. Nekorištenje sigurnosnog softvera

Ignoriranje ažuriranja antivirusa definitivno je loša digitalna navika, ali još je gore ne koristiti nikakvo rješenje koje te štiti od zlonamjernih prijetnji.

Hakeri i prevaranti stalno usavršavaju svoje taktike i alate. Poznavanje najnovijih prijetnji možda neće uvijek biti dovoljno jer nikad ne znaš što će sljedeće osmisliti. Zato je važno imati alate za dodatnu sigurnost.

Što učiniti umjesto toga?

Aktiviraj A1 SafeNet uz A1 fiksni internet ili tarifu jer tako sprječavaš preuzimanje zlonamjernog softvera i slučajni posjet phishing web stranicama, kao i brojne druge online prijetnje. 

8. Preuzimanje besplatnih programa

Mnoge tvrtke imaju transparentan poslovni model koji objašnjava zašto su njihove aplikacije besplatne. Ali što je s programima koji nemaju tako jasan poslovni model, poput većine besplatnih antivirusa ili drugih rješenja? Ako ne zarađuju izravno od tebe, možda koriste nešto još vrijednije – tvoje podatke.

Besplatni programi mogu prikupljati ogromne količine podataka o korisnicima i prodavati ih najvišim ponuđačima (oglašivačima, hakerima, prevarantima, itd.). Također te mogu zasipati oglasima ili čak kriti zlonamjerni softver.

Osim toga, postoji još jedan rizik kod pretplate na aplikacije. Besplatni ili sumnjivo jeftini programi često su ukradeni. Njihovo korištenje nije samo moralno upitno, već je i protuzakonito. Time ne samo da financiraš prevarante, već i riskiraš pravne posljedice.

Što učiniti umjesto toga?

Dobro razmisli prije nego što preuzmeš besplatan ili sumnjivo jeftin program. Čitaj recenzije, provjeri je li web-stranica legitimna i koristi A1 SafeNet za blokiranje zlonamjernih preuzimanja – za svaki slučaj.

9. Preuzimanje privitaka bez razmišljanja

Zlonamjerni privitci mogu izgledati sasvim bezazleno, primjerice kao fotografija starog prijatelja ili Excel tablica s posla. No, čak i slike i uredski dokumenti mogu skrivati malware (zlonamjerni softver).

Jednom kada ga preuzmeš i otvoriš, zlonamjerni softver može:
•    šifrirati tvoje podatke i tražiti otkupninu (ransomware),
•    bilježiti sve što tipkaš, uključujući lozinke (keylogger),
•    špijunirati tvoje aktivnosti i privatne razgovore (spyware),
•    oštetiti tvoj uređaj i ukrasti tvoje podatke na razne druge načine.

Što učiniti umjesto toga?

Pripazi na privitke u e-mailovima. Ako ne poznaješ pošiljatelja, nemoj preuzimati niti klikati na sadržaj poruke. Još bolje – nemoj uopće otvarati sumnjive e-mailove.

10. Pretpostavljanje da je tvoj uređaj 100 % siguran

Česta je zabluda da su neki uređaji ili operativni sustavi sami po sebi sigurni. Korisnici Linuxa i Applea, ovdje prvenstveno mislimo na vas.

Istina je da su operativni sustavi Windows i Android češće mete hakera, ali svaki uređaj i svaki operativni sustav može biti zaražen zlonamjernim softverom. Čak ni najsigurnija računala ne mogu spriječiti ljudsku pogrešku ili zaštititi tvoje podatke ako se ne pridržavaš osnovnih sigurnosnih pravila.

Što učiniti umjesto toga?

Počni s osnovnim sigurnosnim postavkama i što prije prestani prakticirati loše navike navedene u ovom blogu.

Nastavi učiti o kibernetičkim prijetnjama i odgovornom ponašanju na internetu. Također, razmisli o sigurnosnom softveru poput A1 SafeNeta za poboljšanje svoje digitalne sigurnosti.

Foto: Getty Images