Generativna umjetna inteligencija: Kako AI utječe na djecu i kakve rizike donosi

#BoljiOnline #Sigurnost na internetu
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 22.10.2025.
Generativna umjetna inteligencija i djeca

Umjetna inteligencija danas je u fokusu svakodnevnih digitalnih iskustava, a širi se brže nego ikad. Tako je, primjerice, ChatGPT je u kratkom roku postao jedna od najbrže rastućih digitalnih usluga u povijesti. 

Svakodnevno ga koriste i djeca, od pisanja zadaće do traženja emocionalne podrške. Upravo zahvaljujući bezbrojnim mogućnostima i popularnosti pokrenut je cijeli niz rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na djecu.

Dok protivnici zagovaraju pauzu u razvoju AI-ja, drugi samo žele zaštititi djecu od štetnog sadržaja, ali podržavaju druge primjene. Jedno je sigurno, pritisak za što bržu regulaciju umjetne inteligencije raste, a vlade diljem svijeta pitaju se kako se snaći u ovom novom i vrlo promjenjivom okruženju.

Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako se koristi?

Generativna umjetna inteligencija je vrsta AI-ja koja koristi strojno učenje za prepoznavanje obrazaca i struktura u podacima na kojima se uči, a zatim na temelju toga stvara nove podatke sa sličnim karakteristikama, piše UNICEF.

Ima vrlo široku primjenu, od stvaranja sadržaja koji oponaša ljudski rad (tekst, slike, zvuk ili računalni kod), preko rješavanja složenih zadataka, pa sve do istraživanja i razvoja novih lijekova.


Još uvijek nije dostupno mnogo podataka o tome kako djeca i mladi diljem svijeta koriste alate generativne umjetne inteligencije. Međutim, prva istraživanja pokazuju da ih koriste puno više od odraslih, uglavnom za zabavu, učenje ili školske zadatke.

Unatoč tome, AI već sada ima važno mjesto u digitalnom iskustvu djece, posebno kroz algoritme koji im preporučuju sadržaj na društvenim mrežama. A generativna umjetna inteligencija ubrzo će još snažnije oblikovati njihov online svijet. Primjerice, ugrađuje se u softvere i aplikacije koje djeca već koriste, i to u obliku chatbotova, digitalnih i osobnih asistenata te tražilica.

Na Snapchatu već postoji „AI prijatelj“, chatbot za više od 375 milijuna dnevno aktivnih korisnika. Osim toga, Meta je najavila svoje planove o uvođenju AI agenata u svoje platforme koje svakodnevno koristi više od 3 milijarde ljudi, uključujući Facebook, Instagram i WhatsApp.

Najveći rizici za djecu

Kako generativna umjetna inteligencija postaje sve moćnija i prisutnija, lako je prepoznati brojne mogućnosti koje može donijeti djeci i mladima. Neki od njih su:

-    Personalizirani sustavi učenja koji djeci mogu jednostavnije objasniti komplicirane pojmove i pomoći im pri razvoju vještina prilagođenih njihovim potrebama. 
-    Alati koji potiču dječju igru i kreativnost na nove načine, primjerice stvaranjem priča, crteža, glazbe ili čak softvera, bez potrebe za znanjem programiranja ili uz minimalne vještine.
-    Veća pristupačnost za djecu i mlade s invaliditetom, koji bi mogli imati koristi od novih načina interakcije i stvaranja.
-    Generativna AI može pomoći u ranom otkrivanju zdravstvenih i razvojnih poteškoća dok djeca koriste AI sustave.

Istovremeno, ovu bi tehnologiju mogle zloupotrijebiti zlonamjerne osobe. Ili bi, čak i nenamjerno, mogla prouzročiti štetu ili poremetiti društvo na načine koji bi negativno utjecali na dobrobit djece i njihove buduće mogućnosti. 

U nastavku predstavljamo najveće rizike za djecu:

Uvjerljive dezinformacije, velika količina štetnog i ilegalnog sadržaja po nižoj cijeni

Generativna AI može u trenu proizvesti tekst koji se ne razlikuje od teksta napisanog od strane čovjeka, a često i snažnije utječe na mišljenja čitatelja. Uz to, AI-generirane slike danas se često ne mogu razlikovati od stvarnih, a nekad im se čak i više vjeruje nego fotografijama pravih lica.

U budućnosti bi se umjetno generirani sadržaj, poput lažnih deepfake slika, videa, zvuka ili tekstova, mogao prilagođavati svakom korisniku posebno, što bi ga činilo još težim za prepoznati i spriječiti, kako za ljude, tako i za sustave koji nadziru sadržaj. Generativni AI chatbotovi mogli bi zvučati kao stvarne osobe koje se u razgovoru uživo prilagođavaju sugovorniku, pokušavajući ga uvjeriti ili nagovoriti na nešto. Posebno je opasna mogućnost da AI vodi razgovore jedan na jedan, gdje bi odgovarala direktno na brige i argumente osobe, i time imala puno veće šanse da je uvjeri.

Što se tiče korištenja generativne AI u propagandne svrhe, ona bi mogla potpuno promijeniti online kampanje utjecaja i time ozbiljno ugroziti demokratske procese. Budući da može stvarati tekst koji izgleda kao „ljudski“, generativna AI može u trenu zatrpati regulatore i zakonodavna tijela automatskim porukama u kojima lobira za određene interese, čime se guše stvarni ljudski glasovi.

Širenje obmanjujućeg sadržaja na internetu dovodi do gubitka povjerenja jer se autentičnost sadržaja počinje dovoditi u pitanje. Djeca su posebno izložena rizicima dezinformacija jer im se kognitivne sposobnosti još razvijaju, a informacijski prostor postaje sve nesigurniji, zbunjujući i toksičan.

Kad je riječ o nezakonitom sadržaju, generativna umjetna inteligencija već se koristi za stvaranje fotorealističnih prikaza seksualnog zlostavljanja djece (CSAM). Otvoreni AI modeli za generiranje slika, koji se mogu koristiti bez ikakvih sigurnosnih ograničenja, treniraju se na postojećem CSAM sadržaju i fotografijama djece preuzetima s javnih profila na društvenim mrežama. Iako je količina takvog sadržaja zasad još relativno mala, stručnjaci upozoravaju da će se broj slučajeva vjerojatno brzo povećavati kako se alati generativne AI budu dalje razvijali. To bi moglo preplaviti policiju lažnim CSAM materijalima, otežati im da se fokusiraju na slučajeve sa stvarnom djecom te dodatno zakomplicirati identifikaciju i spašavanje žrtava.

Utjecaj na privatnost i razvoj djece

S obzirom na to da chatbotovi sve češće zvuče kao stvarne osobe i brišu granicu između živog i neživog, postavlja se pitanje: kako to utječe na dječji razvoj i privatnost jer s takvim sustavima svakodnevno komuniciraju? Istraživanja pokazuju da takve interakcije mogu oblikovati način na koji djeca doživljavaju inteligenciju, utjecati na njihov kognitivni razvoj i ponašanje, osobito u različitim fazama odrastanja.

Kad generativna AI samouvjereno iznosi netočne informacije, što to znači za dječje razumijevanje svijeta i njihovo obrazovanje? Već su zabilježeni neki opasni primjeri poput Amazonove Alexe koja je jednom djetetu savjetovala da gurne novčić u utičnicu, a Snapchatov “AI prijatelj” davao je neprimjerene savjete novinarima koji su se predstavljali kao djeca. 

Šire gledano, dok djeca razgovaraju s AI sustavima i dijele svoje osobne podatke, što to znači za njihovu privatnost?


Promjena dječjeg ponašanja i pogleda na svijet

Mikrotargetiranje, koje se koristi za utjecaj na ponašanje korisnika, može ograničiti ili snažno usmjeriti djetetov pogled na svijet, iskustvo na internetu i razinu znanja. UNICEF upozorava da su „djeca vrlo podložna tehnikama koje, ako se koriste u štetne svrhe, nisu etične i narušavaju njihovu slobodu izražavanja, slobodu mišljenja i pravo na privatnost“.

Uz to, generativni AI chatbotovi koji se predstavljaju kao stvarne osobe mogli bi prvo steći povjerenje djece, a zatim ih s vremenom suptilno usmjeravati, bilo u komercijalne ili političke svrhe. Povjesničar i filozof Yuval Noah Harari upozorava da bi se „online bojišnica mogla pomaknuti s pažnje na bliskost“, jer bi zlonamjerni akteri mogli koristiti AI botove za prikrivenu i uvjerljivu manipulaciju. Profesor Seth Lazar upozorava da nas vjerojatno čekaju isti problemi s tražilicama i društvenim mrežama koji oblikuju naš svijet, način komunikacije i iskustva.
Jedino što će sada AI biti predstavljen kao alat koji te stvarno poznaje i razgovara s tobom prirodnim jezikom.

Čak i kada iza toga ne stoji loša namjera, istraživanja pokazuju da generativni AI sustavi, kroz vlastite pristranosti mogu suptilno usmjeravati korisnike prema određenim stavovima ili ih odvraćati od njih kad se koriste za pisanje eseja. Zbog toga bi učenici dok koriste AI alate za učenje mogli nesvjesno preuzimati određene poglede na svijet.

Promjena tržišta rada i obrazovanja

AI bi mogla potpuno promijeniti budućnost rada, a time i način na koji se djeca obrazuju. Kombinacija umjetne inteligencije i robotike najprije je utjecala na fizičke poslove u tvornicama, automatizirajući predvidljive i ponavljajuće zadatke. No u posljednjih nekoliko godina, AI je sve prisutnija i u profesionalnim zanimanjima pa se predviđa da će značajno utjecati na svakodnevni rad učitelja, teleprodavača, kao i pravnih, financijskih i investicijskih stručnjaka.

I današnje prakse rada u lancu generativne AI izazivaju lavinu pitanja. Naime, kvaliteta AI alata ovisi o točno opisanim i označenim podacima za učenje, što je posao koji obavljaju ljudi, uglavnom iz zemalja u razvoju. Oni često ocjenjuju seksualni sadržaj u videozapisima, procjenjuju odgovore chatbotova, prepoznaju objekte na slikama ili šalju svoje selfije s različitim izrazima lica. Takvi su poslovi loše plaćeni, stresni, nepredvidivi, nepriznati i obavijeni tajnošću kako bi se zaštitile velike tehnološke kompanije koje upravljaju AI sustavima. Sve to dovodi u pitanje mogu li se ovi poslovi smatrati etičnim i pristojnim radom.

Dodatno produbljivanje postojećih nejednakosti u digitalnom svijetu

Nove tehnologije nisu ravnomjerno raspodijeljene unutar i između država, pa mogu produbiti postojeće nejednakosti, i generativna AI nije iznimka. Za stvaranje pravedne, inkluzivne i odgovorne generativne umjetne inteligencije, moraju se uzeti u obzir različiti konteksti i faze razvoja djece, posebno one iz marginaliziranih zajednica. Ako se podaci djece koriste za oblikovanje AI sustava, njihovo prikupljanje i obrada moraju se provoditi odgovorno, s jasno definiranim svrhom i na siguran način, bez obzira odakle ti podaci dolaze. To se može postići samo regulacijom i aktivnim rješavanjem neravnoteže moći i digitalne isključenosti.


Iako ovaj popis mogućnosti i rizika nije potpun, jasno pokazuje da će utjecaj generativne umjetne inteligencije biti značajan i da zahtijeva proaktivan pristup onih koji reguliraju i razvijaju AI i povezane sustave, kako bi oni djecu istodobno osnaživali i štitili. Također naglašava koliko je važno ulagati u edukaciju, kako bi zajednice, djeca, roditelji, učitelji, donositelji odluka i regulatori mogli ravnopravno sudjelovati u razgovoru s tehnološkim kompanijama i zajedno graditi AI alate koji stavljaju fokus na djecu.

Djeca će tijekom života biti sve više izložena AI sustavima, a utjecaji u djetinjstvu mogu imati dugoročne posljedice. Gledajući dalje u budućnost, način na koji se AI oblikuje danas snažno će utjecati na buduće generacije. Kako ističe Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, „sadašnje generacije imaju odgovornost zaustaviti i spriječiti razvoj koji bi mogao ugroziti preživljavanje budućih generacija… [uključujući] nove tehnologije“.

Političari, tehnološke kompanije i svi koji rade na zaštiti djece i budućih generacija moraju djelovati već danas. Trebaju podržati istraživanja o utjecajima generativne AI i uključiti se u planiranje budućnosti kako bi se razvili bolji načini upravljanja AI-jem. Potrebna je veća transparentnost, odgovoran razvoj od strane pružatelja generativne AI i snažno zagovaranje dječjih prava. Globalni napori za regulaciju AI-ja, na što poziva glavni tajnik UN-a António Guterres, zahtijevaju podršku svih vlada.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Ransomware napad

Sve teme

Dovoljan je samo jedan neoprezni klik: Podla digitalna ucjena prijeti tvojim podacima i uređajima

Ransomware je jedna od najgorih i najpodmuklijih vrsta digitalne ucjene i zlonamjernog softvera

A kako ransomware napad izgleda u praksi? Zamisli da radiš na nekom važnom projektu i odjednom ti na ekranu iskoči zastrašujuća poruka u kojoj te nepoznati napadač traži da platiš određeni iznos ako želiš svoje datoteke natrag

Ali bez brige, kada se informiraš o ransomwareu i načinima zaštite, već si na dobrom putu. U nastavku ti donosimo sve što trebaš znati o ovoj online prijetnji i kako se od nje zaštititi.

Što je ransomware?

Ransomware je vrsta zlonamjernog softvera (malwarea) koji šifrira podatke i tako ih doslovno drži “taocima” dok žrtva ne plati otkupninu. No, ne radi se samo o zaključanim datotekama. Ransomware napad može dovesti i do curenja podataka, pa povjerljive informacije mogu završiti u pogrešnim rukama.

Ova vrsta digitalne ucjene širi se na razne načine: putem lažnih (phishing) e-mailova, preuzimanja softvera ili iskorištavanjem sigurnosnih rupa u operativnom sustavu. Može pogoditi bilo koga, od pojedinaca do velikih tvrtki, i uzrokovati ozbiljne financijske gubitke i prekid poslovanja. Kad zlonamjerni softver jednom šifrira tvoje podatke, oni postaju nedostupni sve dok ne platiš otkupninu, piše F-Secure.

Vrste ransomware napada

Ransomware napadi dolaze u nekoliko oblika, a svaki je na svoj način neugodan.

Šifrirajući ransomware šifrira datoteke i onemogućuje pristup sve dok ne dobiješ ključ za dešifriranje. Ukratko, tvoji podaci postaju zaključani dok ne “platiš otključavanje”.

Zaključavajući ransomware nema veze s datotekama, već zaključava cijeli uređaj ili zaslon, pa ne možeš pristupiti ničemu dok ne platiš otkupninu.

DDoS ransomware prijeti pokretanjem DDoS napada na tvoju web stranicu ili mrežu, čime ih može učiniti nedostupnima ili jako usporiti. Naravno, osim ako ne platiš otkupninu. 

Kako izgleda ransomware napad?

Ransomware šifrira sve datoteke na tvom uređaju (crypto-ransomware) i time ti onemogućuje pristup bez posebnog ključa za dešifriranje, a ponekad može potpuno zaključati i tvoj uređaj (locker ransomware)

Nakon što „zaraze“ tvoj uređaj, napadači obično traže otkupninu, obično između 300 i 500 dolara u Bitcoinu, uz obećanje da će ti poslati ključ za otključavanje podataka. No, čak i ako platiš, nema nikakvog jamstva da ćeš stvarno ponovno dobiti pristup svojim datotekama.

Zato je jaka zaštita mreže najbolja obrana jer sprječava da ransomware uopće uđe u tvoj sustav. Jer jednom kad napad uspije, troškovi i posljedice mogu biti ozbiljni, od velikih financijskih gubitaka do potpunog zastoja u poslovanju.

Posljedice ransomware napada

Financijski gubici
Osim otkupnine, žrtve se suočavaju s izgubljenom produktivnošću, narušenim ugledom i oporavkom sustava. Ti se troškovi brzo gomilaju i lako mogu dovesti do financijske nestabilnosti.

Gubitak podataka
Važni podaci, uključujući povjerljive informacije ili intelektualno vlasništvo, mogu biti zauvijek izgubljeni ako se otkupnina ne plati ili ako ključ za dešifriranje ne radi. Iako sigurnosne kopije ponekad mogu pomoći, nisu uvijek savršeno rješenje, pa se mnogi očajnički bore s vraćanjem pristupa svojim podacima.

Prekid rada
Poslovanje može potpuno stati, što dovodi do kašnjenja i velikih gubitaka u produktivnosti. Takav zastoj odražava se na sve, od korisničke podrške do rokova projekata, i može ozbiljno narušiti ukupno poslovanje.

Najčešće mete ransomware napada

Iako ransomware može pogoditi bilo koju industriju, neke su osjetljivije zbog važnosti podataka kojima raspolažu.

Tako su najćešće mete zdravstvo, financijski sektor, državne i obrazovne institucije te proizvodnja (automobilska i zrakoplovna industrija).

Kako ransomware može zaraziti uređaje?

Ransomware može ući u tvoj uređaj na razne načine, i to uglavnom neprimjetno. Virusi i trojanci, uključujući i ransomware, mogu se slučajno preuzeti ili ući u sustav zajedno s drugim zlonamjernim programima. 

Evo najčešćih načina kako se to događa:

Phishing e-mailovi
Kibernetički kriminalci često šalju e-mailove koji izgledaju potpuno legitimno, ali zapravo sadrže zlonamjerne privitke ili linkove prema lažnim web stranicama. Dovoljno je samo jedan klik da ransomware uđe u sustav.

Drive-by preuzimanja
Ponekad je dovoljno samo posjetiti zaraženu web stranicu ili kliknuti na sumnjiv oglas. Ransomware se tada automatski preuzme i instalira bez tvog znanja. 

Iskorištavanje sigurnosnih rupa
Napadači često koriste propuste u softveru, bilo u operativnom sustavu ili aplikacijama, kako bi neovlašteno pristupili tvom uređaju. Redovito ažuriranje softvera ključan je korak u zaštiti.

Preuzimanje zaraženih softvera
Preuzimanje aplikacija iz nepouzdanih izvora može dovesti do infekcije ransomwareom. Uvijek preuzimaj softver samo s provjerenih web stranica i, ako možeš, provjeri njegovu autentičnost prije instalacije.

Ako se želiš zaštititi od ovakvih prijetnji, važno je koristiti snažne preventivne mjere. Redovito nadziri sumnjive aktivnosti, provjeravaj sustave, koristi alate za zaštitu i oslanjaj se na provjerene izvore informacija. Kad znaš kako ransomware ulazi u sustave, puno se lakše možeš zaštititi.

Uklanjanje ransomwarea

Uklanjanje ransomwarea zna biti jako teško, a ponekad i nemoguće nakon što zarazi uređaj. Zato zaštita počinje pouzdanim antivirusnim softverom koji sprječava zarazu. Također, redoviti backup podataka je ključan jer ako ipak dođe do napada, svoje datoteke možeš vratiti iz sigurnosnih kopija.

Ako ransomware ipak uđe u tvoj uređaj, prvo isključi internet kako se ne bi proširio na druge uređaje ili komunicirao s napadačevim serverom. Zatim ugasi uređaj kako bi se minimalizirala daljnja šteta. Na kraju, obrati se stručnjaku za kibernetičku sigurnost ili profesionalnoj službi za uklanjanje ransomwarea jer oni imaju alate i znanje za učinkovito rješavanje kompleksnih napada.

Trebaš li platiti otkupninu?

Ako postaneš žrtva ransomware napada, plaćanje otkupnine može se činiti kao najbrži način da ponovno dobiješ pristup zaključanim datotekama ili uređaju. No, nema nikakve garancije da će napadači zaista ispuniti obećanje i vratiti ti podatke. Još gore, plaćanjem otkupnine potičeš kriminalce da napadaju i druge žrtve koje će vjerojatno platiti, čime zapravo financiraš njihov kriminal.

Ipak, mnoge velike organizacije ponekad odluče platiti otkupninu jer su troškovi zastoja i gubitka produktivnosti često veći od same otkupnine. Za njih je to pragmatičan, iako rizičan, način da smanje štetu nastalu napadom.

Kako spriječiti ransomware napad?

1. Koristi pouzdani sigurnosni softver na svim svojim uređajima.

2. Redovito izrađuj sigurnosne kopije podataka i pohranjuj ih offline, tako da ne mogu biti zaražene.

3. Održavaj softver i operativne sustave ažurnima. Omogući automatska ažuriranja jer tako osiguravaš najnovije zakrpe sustava.

4. Oprezno s linkovima i privitcima u mailovima. Umjesto da direktno klikneš na link iz e-maila, upiši link u preglednik. Posebno pripazi na privitke koji te traže da nešto omogućiš.

5. Onemogući često iskorištavane dodatke u pregledniku poput Flash Playera i Silverlighta kad ih ne koristiš. To možeš podesiti u postavkama preglednika za dodatke.

Slijedeći ove jednostavne savjete smanjuješ rizik od ransomware napada, jačaš sigurnost svojih uređaja i čuvaš svoje podatke.

Foto: Getty Images

Korištenja mobitela u školi

Sve teme

Grad Zagreb izdao preporuku o zabrani mobitela u osnovnim školama: 'Djeca su drugačija, komunikativnija'

Nakon što je u nizu europskih zemalja zabranjeno korištenje mobitela u školama, u Hrvatskoj se bilježe prvi veći pomaci vezani za tu temu

Naime, samo nekoliko dana prije početka nove školske godine, Grad Zagreb je poslao preporuku osnovnim školama vezanu za zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore.

Odluka se temelji na rezultatima anketa u školama i stručnoj analizi gradskog Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.

„Brojna istraživanja pokazuju višestruke negativne učinke korištenja mobitela, od problema s mentalnim zdravljem, što nam treba biti apsolutni prioritet, do lošijeg sna, slabije koncentracije, narušenih obiteljskih odnosa, pa sve do izloženosti online nasilju i cyberbullyingu. Sve to pokazuje da prekomjerna upotreba mobitela u mladoj dobi može ozbiljno utjecati na razvoj djece“, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika na konferenciji za medije u utorak.

Iz Povjerenstva preporučuju unošenje zabrane u kućni red, koji donosi školski odbor nakon rasprave na učiteljskom vijeću, vijeću roditelja i vijeću učenika. Kućni red definira pravila korištenja mobitela, postupanje u slučaju kršenja pravila i iznimke, primjerice za zdravstvene potrebe pojedinih učenika.

Neke zagrebačke škole već su zabranile korištenje mobitela. Jedna od njih je Osnovna škola Središće koja je otvorena 2020. godine i koja prvim kućnim redom nije dopustila korištenje mobitela tijekom nastave.

Želje učitelja i učenika

Ravnateljica Violeta Vragotuk za portal srednja.hr izjavila je kako je učenicima bolje bez mobitela. „Već šest godina imamo takvo pravilo i nije bilo otpora. Imali smo dobru suradnju s roditeljima koji su to odlično prihvatili, isto kao i učenici. Jednostavno je bilo, nova škola, nova pravila. Da je bolje bez mobitela, bolje je. Djeca su drugačija, komunikativnija, a čitam i da se u drugim školama smanjio broj kibernetičkog nasilja ili nasilja na internetu. Tu smo sada daleko bolji nego što je bilo prije“, kazala je.


Zabrana mobitela na snazi je i u zagrebačkim školama Osnovna škola Dugave, Osnovna škola Cvjetno naselje, Osnovna škola Petra Preradovića i Osnovna škola Jure Kaštelana. Grad Zagreb sada poziva i druge škole da reguliraju to pitanje.

Inače, istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2022. provedeno na uzorku od preko 1700 učitelja i više od 7500 učenika 5. i 7. razreda, pokazalo je da čak 85 % učitelja podržava zabranu mobitela u školamaDjeca u 5. razredu većinski su protiv korištenja mobitela, dok bi stariji osnovnoškolci voljeli koristiti mobitel tijekom nastave.

„Stručna mišljenja, gotovo u konsenzusu, ističu da bi škola trebala biti prostor u kojem se mobiteli ne koriste. Svjesni smo da ova mjera sama za sebe ne može riješiti sve probleme prekomjernog korištenja pametnih telefona kod djece, ali vjerujemo da je ovo važan korak u tom smjeru i nadamo se da će škole prihvatiti preporuku. U tome ćemo im pružiti punu podršku“, zaključila je Danijela Dolenec.

Što je s ostatkom Hrvatske? Neke istarske, osječke i splitske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova.

Podsjetimo, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images